Pol igra značajnu ulogu u kulturalnoj i socijalnoj percepciji mentalnih poremećaja, kao i vjerovatnoći dijagnoze samog poremećaja. Naime, mnoge psihijatrijske bolesti su češće kod žena i 1 u 5 žena naspram 1 u 8 muškaraca će se razboljeti od neke mentalne bolesti u toku života.
Kako su žene njegovateljice u našoj i većini kultura, na njih je stavljen još veći pritisak. Štaviše, specifični faktori rizika koji nesrazmjerno utiču na žene uključuju pritiske koje stvaraju njihove višestruke uloge, rodna diskriminacija i povezani faktori kao što su: razlike u platama, povećanje stope gladi, siromaštva, nasilje u porodici i seksualno zlostavljanje.
Za žene pripadnice nacionalnih manjina postoje i dodatne otežavajuće okolnosti vezane za etničku pripadnost. Etničke i kulturne manjine su često pod pritiskom da se adaptiraju i integrišu u ono što većina društva smatra prihvatljivim. Rezultirajuće tenzije i ‘kulturna konfuzija’ ili ‘kulturna šizofrenija’ mogu imati duboko negativne efekte na mentalno zdravlje etničkih manjina, a žena pogotovo.
U manjinskim kulturama je uglavnom naglasak na zajedništvu i porodici, dok je u modernim idiokratskim društvima egocentričnost u prvom planu. Kad bi se pripadnica društva orjentisanog ka zajedništvu našla sama u egocentričnom društvu, određene psihijatrijske bolesti bi se razvile, ali i bolesti na tjelesnom nivou.
Takođe, mentalni poremećaji mogu biti češći u određenim društvima i zajednicama, ali to zavisi i od toga da li je poremećaj genetski, ili određen socijalnim faktorima. Na primjer, slučajevi šizofrenije kod žena su prilično ravnomjerno raspoređeni po svijetu, dok su depresija, PTSD, i samoubistvo više pripisivani socijalnim i kulturalnim faktorima.
Danas, u različitim zemljama i različitim okruženjima, i dalje postoje rodne razlike u korišćenju usluga mentalnog zdravlja. Na primjer, značajan prediktor prepisivanja psihotropnih (koji utiču na psihu) ljekova je jednostavno identifikovanje kao žena.
Ipak, iako postoje kulturne nijanse, postoje i zajednički univerzalni uzroci koji utiču na mentalno zdravlje žena, kao što su kulturna viđenja koja ne priznaju važnost mentalnog zdravlja, stid i stigma, mehanizmi odbrane i alternativna objašnjenja ‘ludača’, ili pripisivanje simptoma somatskim oboljenjima. Na kraju, sve to može izazvati nedostatak pristupa pravovremenoj i efikasnoj dijagnozi i liječenju kod žena.
Autorka: Nedović Mina